Erdogan Açıklaması Integracija Balkanskih Zemalja U Euroatlanske İnstitucije Važna Za Uspostavu Regionalne Stabilnosti
Na otvaranju 10. Konferencije načelnika generalštaba balkanskih zemalja turski predsjednik Erdogan je izrazio dobrodošlicu čelnicima vojski prijateljskih balkanaskih zemalja i predstavnicima NATOa koji učestvuju na Konferenciji
Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan izjavio je danas u Istanbulu kako međunarodne organizacije nisu izvukle pouku iz dešavanja devedesetih godina i dodao da se te organizacije i dalje iznutra razaraju zauzimajući strane u sukobima i to za nebitne političke beneficije, prenosi Anadolu Agency .
Na otvaranju 10. Konferencije načelnika generalštaba balkanskih zemalja turski predsjednik Erdogan je izrazio dobrodošlicu čelnicima vojski prijateljskih balkanskih zemalja i predstavnicima NATO-a koji učestvuju na Konferenciji.
Izrazivši nadu da će razmjena ideja i stavova tokom konferencije doprinijeti stabilnosti, miru i sigurnosti u cijelom regionu, Erdogan je kazao kako se skup u Istanbulu održava u kritičnom periodu sa aspekta situacije u regiji i svijetu, te je dodao da se nada da će i zvanični Zagreb i Ljubljana od sadašnjih posmatrača postati članice Konferencije.
Ukazujući na činjenicu da se euratlanska regija suočava sa najozbiljnijim izazovima od završetka Hladnog rata, Erdogan je kazao kako je region zemalja učesnica Konferencije sve promjene u međunarodnoj politici od Hladnog rata do danas iskusio iz prve ruke.
„Bliski istok i Balkan su bili područje testiranja i uspostave ravnoteže sila tokom proteklih skoro pola stoljeća. Rušenje zidova je u cijeloj toj regiji donijelo veća očekivanja u smislu uspostave trajnog mira i stabilnosti', kazao je Erdogan i podsjetio da su 90-tih godina prošlog stoljeća na Balkanu uslijedili bolni sukobi na temeljima etniciteta.
Naglasivši da su bolna iskustva poučila svijet kakve posljedice donosi zamrzavanje i zataškavanje kriza, umjesto da se one rješavaju blagovremeno, Erdogan je kazao da krza nije ostala unutar granica jedne zemlje, već da je došlo do razaranja u cijeloj regiji.
„Nažalost, ovdje moram iznijeti i tužnu konstataciju da vidimo da međunarodne institucije nisu izvukle pouku iz bolnih iskustava na Balkanu tih 90-tih godina. Te organizacije i dalje se iznutra razaraju zauzimajući strane u skobima i to za nebitne političke beneficije“, kazao je Erdogan.
Erdogan navodi da je mnogo dokaza za tu konstataciju, a da je najkonkretniji i najbolniji primjer rat koji već šest godina traje u Siriji u kojem su pređene sve crvene linije i ubijeno više od 600.000 ljudi, a da međunarodna zajednica nije učinila niti korak da to zaustavi.
Naveo je da ni u Jemenu, Iraku ili Ukrajini nije došlo do pomaka koji bi dali nadu za boljitak, Erdogan je kazao da je odlaganje rješavanja migrantske krize i problema terorizma dovelo ta pitanja u situaciju da su to postali globalni problemi.
Predsjednik Turske Erdogan je kazao da je i sirijska kriza odveć prevazišla sirijske granice i postala globalni problem, Erdogan je kazao da su na pleća Turske i zemalja Balkana pali veliki tereti te krize.
„Od početka sirijskog rata smo se zalagali za trajno rješenje i uspostavu mira. Mi smo primili tri miliona ljudi koji su pobjegli iz ratova u Siriji i Iraku. Nismo čekali da vidimo hoće li nam Evropa dati pare, niti hoće li nam doći pomoć iz svijeta ili Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija. Nismo mislili o tome, već smo iz nacionalnog budžeta osigurali više od deset milijardi dolara. To je samo fakturisani dio, a dodamo li sredstva koja su dale nevladine organizacije i lokalne zajednice onda bismo govorili o cifri većoj od 20 milijardi“, kazao je Erdogan.
Naglasivši da Turska ne traži pomoć za sebe, već za ugrožene izbjeglice, Erdogan je kazao da je Evropska unija odlučila da pomogne sa tri milijarde eura, a da još nije direktno pomogla i da je cijeli teret izbjegličke krize Turska do sada morala samostalno rješavati uz minimalnu i neznatnu pomoć svijeta.
Prvi čovjek Turske je u obraćanju vojnim liderima balkanskih zemalja i NATO-a u Istanbulu kazao da je situacija slična i kada je riječ o borbi protiv terorističke organizacije ISIS u kojoj se opet sve očekuje od Turske, a da zemlje koje su izvori ne čine ništa i ne dijele obavještajna saznanja o tome.
„Borbu koju Turska trenutno vodi protiv ISIS-a ne vodi niti jedna druga zemlja, niti je bilo koja zemlja imala toliko gubitaka od ISIS-a kao mi. Naravno i mi smo nanijeli najveće gubitke ISIS-u. Do sada smo samo u Siriji i Iraku u toj borbi ISIS koštali više od tri hiljade terorista“, kazao je Erdogan.
On je dodao da opet postoje podli krugovi koji žele Tursku predstaviti kao zemlju koja podržava ISIS, a kazao je i kako je veoma dobro poznato iz kojih zemalja Zapada dolazi oružje koje koristi ISIS.
'Čak i kada upozorimo neke od naših prijatelja, oni nam kažu kako je neko od uporišta pred padom pa je to razlog da se avion s oružjem ili municijom spusti na određeno mjesto. Nažalost, polovina pomoći koju su poslali otišla je teroristima ISIS-a. Druga polovina je otišla pripadnicima terorističke organizacije PYD. To im kažem otvoreno i u svakom telefonskom razgovoru', rekao je turski predsjednik.
Osvrnuvši se na situaciju na Blakanu, Erdogan je kazao da je u protekle dvije i pol decenije napravljeno mnogo iskoraka u pravcu uspostave mira i stabinosti, a da u tom napretku veliku važnost imaju procesi integracije u euroatlanske institucije.
Kaynak: AA
Na otvaranju 10. Konferencije načelnika generalštaba balkanskih zemalja turski predsjednik Erdogan je izrazio dobrodošlicu čelnicima vojski prijateljskih balkanskih zemalja i predstavnicima NATO-a koji učestvuju na Konferenciji.
Izrazivši nadu da će razmjena ideja i stavova tokom konferencije doprinijeti stabilnosti, miru i sigurnosti u cijelom regionu, Erdogan je kazao kako se skup u Istanbulu održava u kritičnom periodu sa aspekta situacije u regiji i svijetu, te je dodao da se nada da će i zvanični Zagreb i Ljubljana od sadašnjih posmatrača postati članice Konferencije.
Ukazujući na činjenicu da se euratlanska regija suočava sa najozbiljnijim izazovima od završetka Hladnog rata, Erdogan je kazao kako je region zemalja učesnica Konferencije sve promjene u međunarodnoj politici od Hladnog rata do danas iskusio iz prve ruke.
„Bliski istok i Balkan su bili područje testiranja i uspostave ravnoteže sila tokom proteklih skoro pola stoljeća. Rušenje zidova je u cijeloj toj regiji donijelo veća očekivanja u smislu uspostave trajnog mira i stabilnosti', kazao je Erdogan i podsjetio da su 90-tih godina prošlog stoljeća na Balkanu uslijedili bolni sukobi na temeljima etniciteta.
Naglasivši da su bolna iskustva poučila svijet kakve posljedice donosi zamrzavanje i zataškavanje kriza, umjesto da se one rješavaju blagovremeno, Erdogan je kazao da krza nije ostala unutar granica jedne zemlje, već da je došlo do razaranja u cijeloj regiji.
„Nažalost, ovdje moram iznijeti i tužnu konstataciju da vidimo da međunarodne institucije nisu izvukle pouku iz bolnih iskustava na Balkanu tih 90-tih godina. Te organizacije i dalje se iznutra razaraju zauzimajući strane u skobima i to za nebitne političke beneficije“, kazao je Erdogan.
Erdogan navodi da je mnogo dokaza za tu konstataciju, a da je najkonkretniji i najbolniji primjer rat koji već šest godina traje u Siriji u kojem su pređene sve crvene linije i ubijeno više od 600.000 ljudi, a da međunarodna zajednica nije učinila niti korak da to zaustavi.
Naveo je da ni u Jemenu, Iraku ili Ukrajini nije došlo do pomaka koji bi dali nadu za boljitak, Erdogan je kazao da je odlaganje rješavanja migrantske krize i problema terorizma dovelo ta pitanja u situaciju da su to postali globalni problemi.
Predsjednik Turske Erdogan je kazao da je i sirijska kriza odveć prevazišla sirijske granice i postala globalni problem, Erdogan je kazao da su na pleća Turske i zemalja Balkana pali veliki tereti te krize.
„Od početka sirijskog rata smo se zalagali za trajno rješenje i uspostavu mira. Mi smo primili tri miliona ljudi koji su pobjegli iz ratova u Siriji i Iraku. Nismo čekali da vidimo hoće li nam Evropa dati pare, niti hoće li nam doći pomoć iz svijeta ili Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija. Nismo mislili o tome, već smo iz nacionalnog budžeta osigurali više od deset milijardi dolara. To je samo fakturisani dio, a dodamo li sredstva koja su dale nevladine organizacije i lokalne zajednice onda bismo govorili o cifri većoj od 20 milijardi“, kazao je Erdogan.
Naglasivši da Turska ne traži pomoć za sebe, već za ugrožene izbjeglice, Erdogan je kazao da je Evropska unija odlučila da pomogne sa tri milijarde eura, a da još nije direktno pomogla i da je cijeli teret izbjegličke krize Turska do sada morala samostalno rješavati uz minimalnu i neznatnu pomoć svijeta.
Prvi čovjek Turske je u obraćanju vojnim liderima balkanskih zemalja i NATO-a u Istanbulu kazao da je situacija slična i kada je riječ o borbi protiv terorističke organizacije ISIS u kojoj se opet sve očekuje od Turske, a da zemlje koje su izvori ne čine ništa i ne dijele obavještajna saznanja o tome.
„Borbu koju Turska trenutno vodi protiv ISIS-a ne vodi niti jedna druga zemlja, niti je bilo koja zemlja imala toliko gubitaka od ISIS-a kao mi. Naravno i mi smo nanijeli najveće gubitke ISIS-u. Do sada smo samo u Siriji i Iraku u toj borbi ISIS koštali više od tri hiljade terorista“, kazao je Erdogan.
On je dodao da opet postoje podli krugovi koji žele Tursku predstaviti kao zemlju koja podržava ISIS, a kazao je i kako je veoma dobro poznato iz kojih zemalja Zapada dolazi oružje koje koristi ISIS.
'Čak i kada upozorimo neke od naših prijatelja, oni nam kažu kako je neko od uporišta pred padom pa je to razlog da se avion s oružjem ili municijom spusti na određeno mjesto. Nažalost, polovina pomoći koju su poslali otišla je teroristima ISIS-a. Druga polovina je otišla pripadnicima terorističke organizacije PYD. To im kažem otvoreno i u svakom telefonskom razgovoru', rekao je turski predsjednik.
Osvrnuvši se na situaciju na Blakanu, Erdogan je kazao da je u protekle dvije i pol decenije napravljeno mnogo iskoraka u pravcu uspostave mira i stabinosti, a da u tom napretku veliku važnost imaju procesi integracije u euroatlanske institucije.